O Župi
Osnovno o župi
Župa bl. Alojzije Stepinac osnovana je odlukom zagrebačkog nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića 31. kolovoza 2008. godine odvajanjem od župe sv. Petra apostola u dugoreškom naselju Sveti Petar Mrežnički. Župa sv. Petra apostola postoji od 1334. godine.
Istom odlukom određeno je da će novoosnovana Župa svojeg nebeskog Zaštitnika slaviti 3. listopada, na dan kad je sv. Ivan Pavao II., papa u Nacionalnom marijanskom svetištu Majke Božje Bistričke, proglasio blaženim kardinala Alojzija Stepinaca. Za župu Bl. Alojzija Stepinca kao župna crkva, dok se ne sagradi nova, određena je kapela sv. Antuna Padovanskoga u Dugoj Resi.
Prvi upravitelj župe bio je vlč. Zoran Grgić do 28. kolovoza 2012. godine kada upravljanje župe preuzima vlč. Branko Risek koji na toj službi ostaje do 25. kolovoza 2021.
Od 25. kolovoza 2021., dekretom zagrebačkog nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića, župnikom postaje vlč. Željko Nestić.
Statistika naše župe (2023.)
Odlukom kardinala Bozanića 2008. godine, kapela sv. Antuna Padovanskog je određena za župnu crkvu.
Kapela je nastala na mjestu drvene kapele iz 17. stoljeća koja je 1934. godine srušena. Kamen temeljac za kapelu i samo gradilište blagoslovio je 17. lipnja 1934. godine zagrebački nadbiskup Antun Bauer, a s njim u pratnji bio je Alojzije Stepinac, tada nadbiskup koadjutor.
Novoizgrađenu kapelu je posvetio 25. lipnja 1939. zagrebački nadbiskup Alojzije Stepinac, a za zaštitnika je određen sveti Antun Padovanski.
Crkva je zaštićeno kulturno dobro Republike Hrvatske. U registru kulturnih dobara (https://registar.kulturnadobra.hr/#/details/Z-5671) navodi se sljedeći opis: Crkva kvadratnog tlocrta s pravokutnim svetištem i zvonikom uz južno bočno pročelje. Jednostavnog je vanjskog oblikovanja svedenog na gradiranje arhitektonskih volumena obuhvaćenih karkaterističnim glatkim plohama, opremeljena izvornim inventarom iz vremena gradnje. Sagrađena je na mjestu starije kapele donacijama radnika Pamučne industrije Duga Resa 1933.g. prema projektu inženjera Nikole Marića koji je projektirao i unutarnju opremu i inventar. Najveće je ostvarenje sakralne gradnje na području Karlovačke iz razdoblja međuratne moderne koja zbog stilskog jedinstva arhitektonskog, slikarskog i umjetničkoobrtnog izraza predstavlja kvalitetan primjer gesamtkunwerka.
Kapela sv. Roka
Na području župe, na Petrakovom brdu, nalazi se kapela sv. Roka.
To je kasnobarokna kapela iz 18. stoljeća sagrađena na povišenom mjestu na kojemu se nalazila starija kapela. Od inventara u njoj je sačuvan glavni oltar sv. Roka iz 1864. godine.
Kapela je zaštićeno kulturno dobro Republike Hrvatske. U registru zaštićenih dobara (https://registar.kulturnadobra.hr/#/details/Z-5998) navodi se sljedeći opis: Kasnobarokna crkva s vanjskim oblikovanjem uobičajenim za razdoblje kasnog klasicizma, smještena na povišenom položaju, jednobrodna je građevina s lađom pravokutnog tlocrta, užim polukružnim svetištem, sakristijom južno uz svetište, zvonikom iznad glavnog pročelja te natkrivenim predvorjem ispred. Lađa je svođena rustičnim masivnim bačvastim svodom sa susvodnicama, svetište polukalotom. Od inventara sačuvan je glavni oltar sv. Roka, tip drvenog polikromiranog plošnog retabla s atikom i oltarnom palom potpisanom M. Schiederom iz 1864.g. Kapela je na mjestu starije sagrađena 1768. g. Godine 1841. sagrađena je sakristija, a lađa dograđena u širini jednog traveja za pjevalište i zvonik.
